Kad žena sazna da je trudna, često prvo počinje tražiti odgovore na pitanje što sada smije, a što više ne smije raditi.
Smije li dizati utege?
Smije li trčati?
Je li trening previsokog intenziteta opasan?
Treba li jednostavno usporiti?
Danas znamo puno više nego prije nekoliko desetljeća.
Kod zdrave trudnoće bez komplikacija, redovita fizička aktivnost smatra se sigurnom i poželjnom. Aktualne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i ACOG-a preporučuju najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti tjedno, uz kombinaciju aerobnih aktivnosti i vježbi za jačanje mišića.
Zašto vježbati tijekom trudnoće?
Trudnoća je veliko fizičko opterećenje za tijelo. Srce, pluća, mišići, zglobovi i kralježnica moraju se prilagođavati promjenama koje se događaju iz tjedna u tjedan.
Redovita fizička aktivnost može pomoći u:
- smanjenju bolova u leđima
- održavanju zdrave tjelesne mase
- smanjenju rizika od gestacijskog dijabetesa
- smanjenju rizika od nekih hipertenzivnih poremećaja trudnoće
- održavanju kondicije i snage
- boljem raspoloženju i mentalnom zdravlju
- lakšem povratku aktivnosti nakon poroda
I možda najvažnije – trening tijekom trudnoće priprema tijelo za porod i za fizički zahtjevno razdoblje koje dolazi nakon njega.
A što je s bebom?
Sve više istraživanja proučava može li fizička aktivnost majke tijekom trudnoće biti povezana s kasnijim razvojem djeteta.
Ne govorimo samo o porođajnoj težini i rastu, već o motorici, govoru, kognitivnom razvoju i pažnji.
Što se događa s kognitivnim razvojem?
Jedno starije istraživanje pratilo je djecu do njihove pete godine. Djeca majki koje su redovito vježbale tijekom trudnoće imala su bolje rezultate na nekim testovima inteligencije i jezičnih sposobnosti.
U tom istraživanju prosječni rezultat IQ-a bio je 125 u skupini djece majki koje su vježbale, u odnosu na 116 u kontrolnoj skupini.
Rezultat je zanimljiv, ali istraživanje je bilo malo – samo 40 djece. Zato ga ne možemo koristiti kao dokaz da vježbanje tijekom trudnoće povećava IQ djeteta.
To je važna razlika. Povezanost nije isto što i uzročnost.
Najnoviji podaci još su zanimljiviji
Jedno istraživanje objavljeno 2026. godine pratilo je fizičku aktivnost majki tijekom trudnoće, a njihovu djecu ponovno procijenilo kada su imala 8 godina.
Djeca su prošla MRI snimanje mozga, a istraživači su procjenjivali i njihove sposobnosti koje im pomažu da kontroliraju ponašanje, zaustave impulzivnu reakciju, prebace pažnju s jednog zadatka na drugi i reguliraju emocije.
Veća fizička aktivnost majke tijekom trudnoće bila je povezana s određenim razlikama u razvoju moždane kore te s manje poteškoća u nekim izvršnim funkcijama kod djece.
Ovo je jedan od najzanimljivijih novijih nalaza u ovom području. Ali ni ovo istraživanje ne dokazuje da je vježbanje uzrokovalo promjene u mozgu.
Zašto ne možemo jednostavno reći: "Vježbanje čini djecu pametnijom"?
Zato što žene koje redovito vježbaju često imaju i druge navike koje mogu utjecati na razvoj djeteta. Primjerice, mogu se zdravije hraniti, manje pušiti, bolje spavati ili imati drugačiji životni stil.
Zato istraživanje može pokazati da aktivnije majke imaju djecu s određenim boljim rezultatima, ali to nije isto što i dokaz da je upravo trening uzrok tih rezultata.
Sustavni pregled istraživanja pokazao je da većina opservacijskih studija pronalazi pozitivnu povezanost između fizičke aktivnosti majke i neurološkog razvoja djeteta. Međutim, randomizirana istraživanja daju manje jednoznačne rezultate.
Zato je trenutno najpoštenije reći: vježbanje u trudnoći ima dobro dokazane koristi za zdravlje majke i trudnoće, a postoje obećavajući dokazi da bi moglo pozitivno utjecati i na razvoj djeteta.
Koliko vježbati?
Za većinu zdravih trudnica bez kontraindikacija preporučuje se najmanje:
150 minuta umjerene fizičke aktivnosti tjedno.
To ne mora značiti pet treninga od 30 minuta. Može biti kombinacija:
- brzog hodanja
- treninga snage
- plivanja
- vožnje bicikla
- prenatalnog Pilatesa ili joge
- drugih aktivnosti koje su prilagođene trudnoći
Ako ste prije trudnoće redovito trenirali, trudnoća sama po sebi ne znači da morate prestati s treningom. Ako nema medicinskih kontraindikacija, fizički aktivne žene često mogu nastaviti s aktivnostima koje su prakticirale i prije trudnoće, uz odgovarajuće prilagodbe.
Ako prije trudnoće niste vježbali, nema potrebe odmah krenuti s intenzivnim treninzima. Počnite postupno.
Intenzitet nije isti za svaku ženu
Ovo je jedna od najvažnijih stvari kada govorimo o treningu u trudnoći. "Umjereno" i "intenzivno" nisu isti za svaku osobu. Trening koji je jednoj ženi vrlo lagan, drugoj može biti vrlo zahtjevan.
Zato program treba prilagoditi:
- iskustvu prije trudnoće
- trenutnoj razini kondicije
- trimestru
- promjenama koje se događaju u tijelu
- eventualnim komplikacijama trudnoće.
Kako trudnoća napreduje, potrebno je prilagođavati vježbe i opterećenje promjenama ravnoteže, centra gravitacije, zglobova i kardiovaskularnog sustava.
Trudnoća nije bolest
Ali nije ni vrijeme za ignoriranje promjena koje se događaju u tijelu. Cilj nije trenirati kao da niste trudni. Cilj je trenirati tako da podržite tijelo koje upravo radi nevjerojatan posao.
A ono što nam nova istraživanja polako počinju pokazivati jest da ta priča možda ne završava porodom. Možda ono što radimo tijekom trudnoće ne utječe samo na to kako ćemo se mi osjećati tijekom trudnoće i nakon poroda, nego može biti dio okoliša u kojem se razvija i naše dijete.
Još nemamo sve odgovore.
Ali imamo dovoljno razloga da na fizičku aktivnost tijekom trudnoće ne gledamo kao na nešto što treba izbjegavati – nego kao na jedan od načina na koji možemo brinuti o sebi i svom djetetu.
Reference
- American College of Obstetricians and Gynecologists (ACOG). Exercise During Pregnancy. www.acog.org/womens-health/faqs/exercise-during-pregnancy
- World Health Organization (WHO). WHO Guidelines on Physical Activity and Sedentary Behaviour. Geneva: World Health Organization, 2020. www.who.int/publications/i/item/9789240015128
- Nascimento SL, Surita FG, Godoy AC, Kasawara KT, Morais SS. Physical activity patterns and factors related to exercise during pregnancy: a cross sectional study. PLoS ONE. 2015;10(6):e0128954.
- Jones MA, et al. Maternal Sedentary Behavior and Physical Activity across Pregnancy and Early Childhood Motor Development. Children. 2021;8(7):549. pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34201666
- Clapp JF III. Morphometric and neurodevelopmental outcome at age five years of the offspring of women who continued to exercise regularly throughout pregnancy. Journal of Pediatrics. 1996;129(6):856–863. pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8969727
- Maternal physical activity during pregnancy and offspring neurodevelopment: a systematic review. 2018. pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29727034
- Ferrari N, et al. Maternal Exercise During Pregnancy and Motor Skills of 9-Year-Old Children: A Pilot Study. Children. 2023;10(11):1797. pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/38002888
- Na et al. Maternal physical activity during pregnancy is associated with changes of brain cortical development and executive function in 8-year-old children. 2026. pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/41890340